FOTOGALERIJA Radi se 3D animacija antičkog Zadra, a bit će dostupna i aplikacija za mobitel

0
9

Stipan Ujdur je umirovljenik iz Opuzena koji se izradom trodimenzionalnih modela hrvatskih znamenitosti. Sada je s Franom Bilićem iz ‘MediaUp’ iz Zadra dogovorio suradnju na 3D afirmaciji Dalmacije. U sklopu toga, poručuje Ujdur, bit će obrađena kulturna baština nekih dalmatinskih gradova u više digitalnih formata. On je autor 3D modeliranja i foto, video i VR 360  rendiranja, dok će Bilić programirati aplikaciju za koja će biti na Google Playu.

– Pojedinačno ćemo ih javnosti predstavljati kako koji bude finaliziran ili kada počnu konkretni radovi, zaista će biti spektakularni digitalni formati. Za početak suradnje radi se rekonstrukcija rimske Jadere, današnjeg Zadra, napravljene su tri od planiranih 14 scena VR 360 za Android. Antička Jadera je zaista velik 3D model s mnogo značajnih kvartova za obraditi, ali veliki problem su dokumenti za to doba, nacrti, tlocrti ili ilustracije. Korišteni su domaći i strani izvori, kod domaćih veliki je problem nedostupnost,  nedorečenost, nedovršenost, nažalost to je naša velika boljka. Iskreno, ništa ne bih mogao napraviti bez stranih izvora dokumentacije, domaće radove mogu vidjeti one koji su dostupni, ali ako  želim nešto konkretno napraviti, tada moram tražiti druge izvore. Geolokacija scena je locirana preko Google Earth 3D mape pa je vjerna originalnoj antičkoj lokaciji – priča Ujdur.

Opisuje kako je antička Jadera bila opasana bedemima sa svih strana, na jugoistočnom bedemu su bila troja vrata, jedna su služila za promet ljudi, druga za promet roba, a srednja su bila za različite namjene. Ispred bedema je, kaže, bila kolonija onih koji po rođenju nisu bili Rimljani, a obavljali su različite teške fizičke  poslove, te uzgajali stoku, povrće i prodavali ih u gradu. Vide se i nasadi maslina, čempresa i lovora, tipičnih mediteranskih biljaka koje su bile i u doba antike na ovim terenima.

– Amfiteatar je bio izvan bedema. Druga scena je na ulazu u grad, na početku ulice Decumanus Maximus, danas poznate kao Kalelarga. Po dužini u prvom redu su građene insule, iza njih nižu se manji objekti, ali uklopljeni u kvadraturu insule, takav je bio raster ulica u Jaderi. Odmah na ulazu u grad mogla se na manjem trgu osjetiti vreva rimskog gradskog života. Jedni su prodavali, a drugi kupovali, robove, konje, tepihe, keramiku i sl. Okolo su bile taberne, trgovine s malo različitim proizvodima i uslugama. Nisu svi znali čitati i pisati latinski, pa su trgovci stavljali različite predmete na vrata i oko vrata koji su upućivali na konkretnu prodaju ili uslugu. Pronašao sam ilustracije na kojima je vidljivo da se i u rimsko doba roba sušila na tiramolima isto kao i danas u dalmatinskim mjestima – kaže Ujdur.

Radnja svakodnevice treće scene, dodaje, odvija se u blizini temeljnog tornja akvadukta i javnog rimskog kupatila – termi.

– Akvadukt se sastoji o dva kraka, voda ide s dva izvora, prvi stariji krak ide s Kneževića vrila, na području Vranskog jezera, drugi krak ide od izvora Kučina do područja današnjeg Smiljevca gdje se priključuje na pri akvadukt tako je Jadera dobila veći kapacitet vode. Vodu su građani uzimali na česmama uz toranj, tu su bili i bazeni, korita, za pranje robe… Na sceni su prikazane prve terme od njih ukupno pet koliko je pronađeno na teritoriju Jadere. Terme su bile veličine kvadrature kao dvije insule. Ove terme su bile na današnjem sjecištu ulica Špire Brusine i Ruđera Boškovića. Na periferiji grada uz zidine s unutrašnje strane su bile trgovine i obrti koji nisu mogli biti na tržnici, Emporium, niti u blizini forumu – zaključuje Ujdur.

P. I. | 29. 09. 2020. | 12:39h





Source link

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here